Preko 20 godina firma EPS LAŠTRO svojim kupcima nudi proizvode koji štede energiju te boravak u objektima čine ugodnijim. Već je pisano tome koliko je energije i truda bilo potrebno za promociju ovih proizvoda, u situaciji kada pola stanovništva naše domovine nije imalo ni krov nad glavom. Nećemo se ponavljati, ali moramo reći da smo danas ponosni na činjenicu da BiH u toplinsku izolaciju objekata ulaže više od bilo koje susjedne države.

Međutim, primjećujemo da se u posljednje vrijeme o izolaciji objekata na bazi EPS-a iznosi toliko neistina da osjećamo potrebu reći par riječi o tome.

Kao najčešće spominjana loša osobina EPS-a je njegovo, “navodno“ nestajanje. Da stvar bude gora navodi se i rok, tako da neki tvrde da već za 20 godina dolazi do nestajanja stiropora. Ako je tomu tako, sve fasade koje smo mi odradili prije 20 godina, trebalo bi da su nestale ili su u zadnjoj fazi raspada. Istina je sasvim drugačija, svi objekti odrađeni prije 20 godina i danas kao i prije 20 godina u potpunosti ispunjavaju svoju funkciju. U Europi se mogu pronaći i značajno stariji objekti, obzirom da industrijska primjena EPS-a (styropora) kreće od 1960 godine.

Drugi problem sa kojim se, također, često susrećemo je, kako objekti odrađeni sa EPS-om nemaju zadovoljavajuću paropropusnost. Svi oni koji se prilikom projektiranja koriste odgovarajućim programima za građevinsku fiziku objekata, složit će se, da svaki od tih programa potvrđuje kako objekat odrađen sa EPS-om u potpunosti zadovoljava po svim kriterijima glede paropropusnosti , kondenzacije i isušivanja. Isto tako nitko u proteklih 20 godina nije došao da se požali kako ima problema sa vlagom u toplinski izoliranom objektu. Da ovaj problem, doista postoji, vjerojatno bi susjed susjeda odgovarao od fasade sa EPS-om, a ne obrnuto. Naša najveća reklama su upravo tisuće zadovoljnih kupaca koji priču o ugodnom i značajno jeftinijem životu u toplinski izoliranom objektu šire dalje.

Treći nedostatak koji je u posljednje vrijeme jako potenciran od strane firmi koje proizvode kamenu i staklenu vunu je, da fasade odrađene sa EPS-om ne zadovoljavaju propise glede zaštite od požara.

Istina je da se vuna u slučaju požara bolje ponaša od stiropora. Stiropor je materijal koji ne podržava gorenje, ali se na temperaturama većim od 100 stupnjeva C otapa i kapa. Međutim, ukoliko je fasada odrađena po pravilima struke, ona po novim EU standardima zadovoljava normu gorivosti B1 što znači da se kao takva može normalno primjenjivati u praksi. U proteklih 20 godina nije zabilježen niti jedan slučaj požara na objektu toplinski izoliranim sa EPS-om pa tako i nemamo pokazatelja o ponašanju ovih fasada u slučaju stvarnog požara. Još jedanput ponavljamo, niti jedan slučaj, a toliko se potencira ova protupožarna problematika. Naravno, projektanti imaju pravo inzistirati na većoj protupožarnoj zaštiti od minimalno propisane. U EU je praksa da se iznad otvora radi pojas od kamene vune ili se pak za višekatnice predviđa vatrobarijera svaka dva kata.

Svi znamo da je pojava poplava kako u BiH tako i u susjednim državama, gotovo pa, uobičajena pojava.

O problemima na fasadi u slučaju poplava se uglavnom šuti.

Ukoliko je poplavljeni objekt toplinski izoliran sa EPS-om, prvo što će se na objektu osušiti je EPS. Osnovni razlog za to je činjenica da EPS ima zanemarivo malo upijanje vlage. Ukoliko je poplavljeni objekt toplinski izoliran sa vunom, tada je velika vjerojatnoća da ćete istu morati ukloniti sa objekta.

Da zaključimo: Svaki materijal ima svoje dobre i loše osobine. Treba ih poznavati kako bi na određeno mjesto na objektu odabrali pravi.

Firma EPS LAŠTRO će i narednih 20 godina proizvoditi toplinsku izolaciju na bazi EPS-a, i iz godine u godinu tržištu nuditi nove i bolje proizvode od prethodnih.